ULUS Prolećna izložba 2023

Evo jedan thread samo za organizaciju i materijale za prolecnu izlozbu u ULUS-u ove godine.

Napravio sam dizajn za postere koje bi mogli da postavimo kao deo izlozbe.





Evo i fajlovi za gimp, ako neko zeli da menja

decentralizacija1.xcf (1.3 MB)
decentralizacija2.xcf (1.0 MB)
decentralizacija3.xcf (899.7 KB)
decentralizacija4.xcf (1003.0 KB)
decentralizacija5.xcf (1.1 MB)

1 Like

Zanimljiv je odnos slobodnog softvera i korporativnog i njihovi uticaji na kulturu.

Free Hardware and Free Hardware Designs / Free BSD u poredjenju sa

Microsoft_om , IBM na primer.

Kako bi izgledala mapa pozicija gradjana koji koriste digitalne usluge.

Sta misle, osecaj sigurnosti, koliko i sta im doprinosi, udaljava od njima bitnog ili obrnuto.

I alata koji im se nude inovacije. I odakle dolaze? Kako uticu.

Na primer dali uslovljavaju i kako ( trazeci podatke )

Sta se desava sa podacima koje delimo koliko su bitne kao informacije.

Dali znamo da mozemo da biramo?

Koliki je izbor moguc, njegov kvalitet?

Kako da posataknemo vidljivost i jasnocu pristupacnost.

Neke veb stranice nude prikupnjene podatke na primer o operativnim sistemimima linux unix.

Ovo je jedan lep primer koji moze da se iskoristi za mapu prikaza izbora.

I da se navedu odredjene karakteristike korisnika ucesnika njihovih potreba

da se upute na odredjene sisteme koji im odgovaraju.

Da saznaju da postoji velika raznovrsnost.

Ovo je samo primer za prikupljanje podataka sa mreze za novu mrezu!!!

Mreze u mrezi@

Jedan od primera koji je poslizio ako ispiracija.

Je rad Vladana Jolera profesora sa novosadske akademije.

Fonrezika facebook_a link njegovog rada:

Rad nam priblizava koliko facebook prikuplja i oblikuje mrezu podataka o korisnicima.

Facebook, što se tiče korporativnog sveta Vs društva i demokratije, je dobar primer. Posle Cambridge analitica skandala koji je posle bregzita i Donald Trampa okrenuo demokratije 180%, su i Engleski parlament i USA senat podigao na noge. Prvi put u istoriji je senat postigao konsenzus o zabrani slobodnog pristupa ličnim informacijama, FB morao na saslušanje, da bi se samo 2 meseca kasnije pojavio FB uslov za korisnike da ukoliko im ne dopuštaju pristup ličnim informacijama, ne mogu više koristiti FB. Sledećih 6 meseci se pojavljuju identični uslovi sa većine drugih medija “we respect your privacy” ali jebiga,nema texta bez accept. To je direktan dokaz da kapitalizam i demokratija ne idu zajedno a pored toga je uneo strah običnim ljudima prema digitalnoj komunikaciji jer se više ne osećaju zaštićeni.


Ovaj mi se baš svidja

Samo da napisem i ovde na forumu:

Bilo nas je 6 na sastanku u subotu u Cvijeti, ne ukljucujuci ljude iz organizacije ULUS-a.

Cetvoro nas je ostalo malo posle sastanka i poceli smo sa razmenjivanjem nekih ideja.

Jedna od ideja, sto se tice organizacije izlozbe je bila da koristimo forum decentrale za cuvanje materijala za izlozbu. Forum takodje funkcionise i kao mailing lista, tako da sva diskusija sa foruma ce biti i prosledjena u ove mailove. (imajte na umu da mozda zavrse u spam folderu, jer neki provajderi, prvenstveno gmail, voli da stavlja sve mailove u spam koji nisu od velikih email provajdera).

Neke od ideja koje smo pominjali posle sastanka su pravljenje aplikacije za ocenjivanje rada zaposlenih u javnom sektoru, kao neka vrsta snosenja odgovornosti za los i prostora za kritiku istih. Ova ideja je takodje inspiracija da mozemo postaviti pitanja publici, koje aplikacije fale u digitalnom prostoru koje bi nam bile potrebne da bolje uredimo drustvo ili aplikacije koje vec postoje, ali nisu dovoljno dobre i neispunjavaju neke kriterijume.

Takodje smo pominjali programski jezik Processing (https://processing.org/) ,koji je otvoren i slobodan sofver, napravljen kao alat za ucenje programiranja sa fokusom na vizuelnu umetnost. Mogli bi da napravimo serijal radionica o koriscenju slobodnog sofvera, ovorenog koda, kao alternativa zatvorenog koda, razvijenim od strane kompanija zarad profita.

Konkretno dve stvari sam shvatio kao sustinu ove izlozbe:

  1. Tema je kako bi trebalo da izgleda svet posle kapitalizma. Fokus nase grupe je na digitalnom svetu, to jest internet i tehnologije, koje u kapitalizmu su vodjene od par velikih kompanija.

  2. “Izlozba” ukljucuje publiku u istoj ulozi kao i nas. Publika treba da takodje predlaze svoju viziju o tome kako svet posle kapitalizma izgleda. Verovatno cemo imati table gde ce moci da upisu svoje utiske i ideje i ako zele. Mozda bi mogli i oni da drze neke radionice.

Jako bi mi bilo krivo da se odabere ovako nešto. To bi značilo da sam ili trebao da budem tamo taj dan kad ste ovo diskutovali (i da mi fali konteksta) ili da ja treba dobro da razmislim o tome kako ja vidim kraj kapitalizma:) Naime, ovakva ideja mi je sušta antiteza kraju kapitalizma, i po meni ova aplikacija bi bila čista neoliberalna propaganda! Da pojasnim.

Ocenjivanjem rada javnih preduzeća direktno udaramo na psihu radnika i teramo ih da se podsvesno takmiče međusobno i da imaju stres stalnog osećaja merenja efikasnosti, a sa druge strane se indirektno menjaju ciljevi javnih preduzeća, iz garantovanog i jednakog pristupa za sve (popravka kanalizacije i za Lisović pored Barajeva i za Dorćol) u efikasnu mašineriju koja optimizuje za “ocene” gde je pogođeno više ljudi

Dakle, kako da ocenjujemo javni sektor kao da je to neka utilitaristička tvorevina kojoj se izlaz meri isključivo u efikasnosti i profitu (a ne u jednakom pristupu servisu)? Kako to da kraj kapitalizma podrazumeva da koristimo tehnologiju da guramo radnike dublje u mašinu pasivne prismotre i međusobno takmičenje kroz koncept “ocenjivanja” kao da su javna preduzeća neke tamo aplikacije za dostavu ili sl., a da su ti ljudi zamenjivi kao da su prekarni radnici? U kojoj ideologiji kraja kapitalizma se privatnom sektoru daju odrešene ruke, a javni sektor se stavlja pod još veću lupu rada (a da nije ideologija koja pokušava da uništi ili obesmisli taj isti javni sektor)?

Razumem da nisam bio taj dan tamo, i da je lako biti general posle bitke, ali evo da budem i konstruktivan. Kako nije bila opcija da se pravi platforma za oc(r/e)njivanje privatnog sektora (1001-nacin-kako-me-mobilni-operater-zeznuo.com), ili da se pravi aplikacija koja pomaže javnom sektoru (prijavi-rupu-na-putu.com), ili da se ide na smanjivanje uticaja privatnog sektora (platforma za dostavu koja je konstituisana kao zadruga…) ili da se ide na smanjivanje monopola koje BigTech kompanije imaju nad nama (monopol nad pristupom podacima, monopol nad ekonomijom pažnje, tzv. attention economy, monopol nad vestima, informacijama i objavama koje čitamo, monopol nad compute resursima nad AI modelima bez kojih je sve ovo drugo iznad još teže…). Ima toliko mnogo ideja i koncepata (slažem se da su neki teži za izvedbu, ali mogu biti bar konceptualni), pa mi je odabir aplikacije za ocenu radničke klase u javnom sektoru baš… čudan…

1 Like

Možda ste išli na akceleracionizam, pa je ovo sve deo šireg plana?:slight_smile:

Ovo pretpostavlja da bi ljudi ocenjivali radnike po efikasnosti, a ne ni po jednom drugom kriterijumu (ljubaznost, strpljivost itd.)
Ova tiha pretpostavka se mora eksplicitno dokazati, ne samo izneti, a ostatak argumenta zavisi od te pretpostavke.
Ako dublje analiziramo argument, ispada da bi korisnici usluga ocenjivali radnike po vrednostima koje ti radnici vec nemaju. To bi imalo smisla da su radnik i klijent/korisnik usluge ekskluzivne kategorije, ali nisu. Radnik takodje koristi usluge javnih preduzeca kada nije na poslu itd. Tako da, ili su i korisnik usluge i radnik utilitaristicki opredeljeni, ili ni jedna grupa nije ekskluzivno utilitaristicki opredeljena :))

Takodje, jos par pitanja:

Da li efikasnost i jednaka pristupacnost servisu iskljucuju jedno drugo?
Na primer: da li je moguce da doktor koji efikasnije pregleda ljude moze da pregleda vise ljudi u nekom vremenu, time cineci uslugu dostupnu vise ljudi?

Cini mi se da postoji pretpostavka da se radnici javnih preduzeca zaposljavaju i ostaju zaposleni na osnovu nekog kriterijuma koji je bolji od zadovoljavanja potreba ljudi koji koriste njihove usluge. Meni uopste nije ocigledno da je to tako, i sa obzirom na to moram da pitam:
Zasto je takmicenje u zadovoljavanju javnih potreba (izrazenih ocenama javnosti) manje preferabilno od npr. nepotistickog zaposljavanja?

Privatni sektor se najlakse oc(r/e)njuje, snose finansijske posledice za svoje lose odluke i poslovanje, za razliku od javnog sektora.

Ja smatram da javna preduzeca zasluzuju visi stepen kritike od privatnih preduzeca, jer placanje usluga javnih preduzeca nije izborno.

Svi ovi primeri monopola nisu monopoli, u najboljem slucaju su oligopoli ili karteli. Ali, to nije toliko bitno za poentu, slazem se da su to interesantnije teme. Problem je sto je veoma tesko smisliti nesto bolje od edukacije na tim frontovima. Jedina stvar koja moze da ospori taj status quo osim edukacije ljudi bi bila nekakva sustinska inovacija, inovacija nacina kojim ljudi dele i konzumiraju sadrzaj. Mislim da su federated i decentralized drustvene mreze jedna grana te inovacije, npr.
Neki od ovih problema su mozda neresivi tehnologijom (mana ljudske prirode).

Moja poenta je da iako se slazem sa fokusom na te probleme, ne mogu ni da pocnem da zamisljam resenja tj. alternative.

E brate ti si pobrkao, sastanak(koji je otakazan zbog administracije) je bio sastanak Decentrale, ne oko prolecne izlozbe za to se mozemo dogovoriti i naci, nema tu administarcije sa tim najavama nedelju dana unapred itd. I pobrkao si mesto, nije bio KC Grad nego DC Krov, jebiga

1 Like

Bravo @stalker potpisujem sve sto si rekao. Jako je kapitalisticka ta ideja, udara direktno na radnike i skroz masi sustinu ideje ove izlozbe.

1 Like

Super je odgovor, svidja mi se diskusija :slight_smile:
Mislim da je veci fokus ove ideje na funkcionere, nego na svakodnevne radnike.
Mozda je korisno ocenjivati javni sektor, jer na privatni ne mozemo direktno da uticemo osim kroz javni sektor. Ako kritikujemo javni sektor zasto je dozvolio neku gradnju gde nije trebalo ili neki namesten tender ili ne reagovanje od strane policije na korupciju, mozda mozemo da lakse poredimo one koji rade odgovorno svoj posao i one koji to ne rade i da tako i glasamo na izborima.

Svakako mozemo da promenimo ili dodamo nesto, ako imate ideju.

Frederik Džejmison je čuveno rekao “It is easier to imagine the end of the world than to imagine the end of capitalism.”. Mislim da i ti ovde dolaziš do toga indirektno. Slažem se da efikasnost i pristupačnost nisu uvek isključivi i da ima tu mesta za diskusiju, ali mi deluje kao da je to peta aproksimacija problema (lečiš posekotinu dok ti pacijent umire od sepse), pa otud moja začuđenost izborom aplikacije. Ostatak komentara koje si ostavio je za mene suviše reakcionaran i anarho-kapitalistički i dodao bih svašta, ali predlažem nalaženje na pivu, pre nego da se raspisujem ovde, izvini:)

Ako je tako, nije bilo jasno iz osnovne ideje. Svakako bih više voleo da pričamo o Zucku, Sam Altmanu, Peter Thielu, ili o domaćim preduzetnicima+funkcionerima, vidi koliko ovde potencijala ima: Kopaonik Business Forum 2024, March 3-6, što bi se ograničavali samo na funkcionere?

Ah, šteta, kako zgodno za privatni sektor što su nedodirljivi:)

Glupo pitanje, ali što javni sektor dozvoljava ilegalnu gradnju? Zbog čega se namešta tender? Odakle korupcija? Meni deluje da je problem skoro uvek privatni sektor i da ta žeđ za većim profitom po svaku cenu, uključujući tu i potkupljivanje za ilegalnu gradnju, uzimanje tendera ili podmićivanje funkcionera, dovodi do ovog svega. Dakle => kapitalizam je opet problem. Kao da tretirimo posledice, a ne uzroke. Zar se ne slažeš? P.S. privatni sektor NE isključuje visoke političare/funkcionere jer i oni imanju svoje firme, tj. i oni su kapitalisti u ovom sistemu.

1 Like

To izgleda kao da se trazi da je stranka na vlasti stavila za funkcionera svog coveka pa mi onda trazimo sledecu koja ce da stavi svog. Da kazemo da ne mora taj covek da bude opet se ocekuje da stranka/e da ih stranke na vlasti postavljaju, zar to nije nepotizam/partijsko zaposljavanje protiv cega su svi protiv ?

Ali opet nisu samo funckioneri vec ima deo i sa radnicima koji nisu na nekim pozicajama moci, opet okrece ljude na ljude ne pokazuje drustvo bez kapitalizma.

Aj pomozi da opet ne pobrkam, baš sam u modu da se nadjemo i još malo popričamo oko tehničkih pitanja sajta “super birokrata”

1 Like

E pa za nalazenje mozemo da se dogovrimo za neki dan, ne znam sta kome odgovara. I lokaciju isto tada odredimo, moze i KC grad, moze i DC Krov, moze i Ljubicica(tu smo se ranije nalazili, fino mesto moze lepo da se prica).

E samo da kazem, ostavio broj telefona na javnom forumu tako da svako moze da procita, nije bas dobra privatnosna praksa. Verovatno ce ti spammeri pokupiti broj

2 Likes

Da, mozda ipak se ne uklapa u temu izlozbe. Ideja je bila da se pokaze kako izgleda neki bolji sistem posle ovog danasnjeg. Nije bas striktno doduse da je neki sistem koji se ne smatra kapitalizmom, ali ne sme da se zasniva na “eksploataciji”.

Meni je ok ideja da kritikujemo funkcionere koji ne rade svoj posao, pa mozda jednom i dodje neko bolji, ako vidi da ce imati posledice. Ali svakako je ok, ako nemamo drugih ideja, ne vidim kako bi ova skodila.

2 Likes

Niko ne priča o javnim preduzećima već tezi da kapitalizam nije demokratija jer nisu svi kapitalisti. Problem je korupcija.
To se dešava zbog gubitka alatke kojom bi se moglo dati otkaz usluzi za koju smo vezani 4 godine (mandat) kao što može u ostalim oblastima privrede. Ajde da bude razumljivije, skupština zgrade, kućnog saveta, primeti da domar zamazuje prozore da stanari nešto ne primete, pregovara sa domarom sledeće zgrade iza zatvorenih vrata, lupa deci šamare jer dovoljno ne cene svetinju zgrade, kvari interfon kako bi mu drug ugradio novi pa deli sa njim pare itd. jedini način da ga se otarasite su “slobodni izbori” na kojima on broji glasove. Ring a bell?

1 Like

Niko ne priča o javnim preduzećima već tezi da kapitalizam nije demokratija jer nisu svi kapitalisti.

A jel demokratija ako su svi kapitalisti ?